Description
Description (EN): The CarEx project (from the English phrase "Care for extensive grasslands") will define key parameters for the management of threatened dry grasslands in two project areas, both protected areas and Natura 2000 sites: Kozjansko Park (in Slovenia) and Žumberak Samoborsko gorje Nature Park (in Croatia). The aim is to develop grassland management practices (mainly mowing) that will ensure a favourable state of biodiversity and to assess the effect. This will be determined by classical field sampling and by an innovative DNA metabarcoding method. Some of the new management approaches will also be tested in pilot grasslands. We will share the results with local farmers, other grasslandland managers, people in government institutions working on nature conservation and the general public. An important part of the project will also be to raise awareness among the professional and general public about the importance of ecological corridors between patches of similar ecosystems.
Grasslands, ecosystems dominated by herbaceous vegetation, provide a wide range of ecosystem services, from provisioning, supporting, regulating to cultural. Grasslands are also a habitat that supports a unique biodiversity. Over the last 40 years, the global population of wild flora and fauna has declined by 60%. In developed areas such as the EU, grassland species are among the most threatened. Grassland birds have declined by 60% in 40 years, flying insects by 70% in 30 years and grassland plant diversity by up to 50%. The main reason is intensive grassland management.
The Interreg Programme Slovenia-Croatia 2021-2027 states that grasslands are among the most threatened habitats in the cross-border area SI-HR. In order to achieve the objectives of the EU Biodiversity Strategy for 2030, it is essential to adequately protect the threatened ecosystems and restore them in the next phase. This is also the only way to achieve the UN Sustainable Development Goal 15 "Life on Land". Protecting biodiversity in grasslands is fully in line with the EU Strategy for the Danube Region, as the second pillar focuses entirely on environmental protection issues, and is specifically addressed in the concrete action: Conserving biodiversity, landscapes, air and soil quality. There is also a recognition in the EU's Biodiversity Strategy for 2030, that protection will not be effective unless protected areas are linked to ecological corridors, which alone can prevent genetic isolation and allow species migration.
In its last report to the European Commission, Slovenia stated that the protection of dry grasslands in Natura 2000 sites is insufficient, as is the case in Croatia. We have therefore focused the project on research and protection of dry grasslands. Our aim is to learn about the current state of grassland biodiversity in two sites, the Kozjansko Regional Park and the Žumberak Samoborsko gorje Nature Park. The two parks form a border area with dry grasslands, although they do not physically touch each other. In addition to classical field methods, we will introduce an innovative, modern DNA metabarcoding method, which allows us to assess a much more complex biodiversity status based on a much larger number of taxonomic units than classical approaches. This method will also allow us to describe seasonal changes in biodiversity and changes due to mowing. With the newly acquired data, we will develop and test pioneering mowing regimes on pilot plots. We will analyse which regime is more beneficial for a larger number of grassland species, not just for individual species as is the case today. An important objective of the project is to raise awareness in both countries of the importance of connecting corridors between protected areas. The connectivity of dry grasslands in both project areas will be monitored for birds and butterflies, and a document will be produced to raise awareness in professional and general public of the importance of these measures, which are currently not implemented in Slovenia or Croatia.
A very important part of the project is to educate and promote the importance and threats of dry grasslands and the newly developed management solutions. The project members have many years of experience in this field and the staff in both parks have good links with the local population. We will organise lectures and workshops, make a film, we will organise nature days and lectures for schools, and we will invite people from regional and national institutions dealing with nature conservation to workshops where we will present our findings. We will participate in the Kozjanska Apple Festival, which is visited by over 20,000 people a year. We will link up with other protected areas, search European literature to find the best practice to preserve the biodiversity of dry meadows.
Read more Description (SL): V projektu z akronimom CarEx (iz angleške zveze besed »Care for extensive grasslands«) bomo opredelili ključne parametre za upravljanje z ogroženimi suhimi travišč na dveh projektnih območjih, ki sta zavarovani območji in Natura 2000 območji: Kozjanski park (v Sloveniji) in Park prirode Žumberak Samoborsko gorje (na Hrvaškem). Cilj je razviti načine upravljanja s travniki (poudarek na košnji), ki bodo zagotavljali ugodno stanje biodiverzitete in oceniti velikost učinka. To bomo ugotavljali s klasičnimi popisi vrst in z inovativno metodo DNA metabarkodiranja. Nekatere nove pristope pri upravljanju bomo predhodno na pilotnih travnikih tudi testirali. Z rezultati bomo seznanili lokalne upravljavce s travniki, ljudi na državnih inštitucijah, ki se ukvarjajo z varstvom narave in splošno javnost. Pomemben del projekta bo tudi ozaveščanje strokovne in splošne javnosti o pomenu povezovalnih ekoloških koridorjev med zaplatami podobnih ekosistemov.
Travišča, ekosistemi s prevladujočo zelnato vegetacijo, nudijo številne ekosistemske usluge, od oskrbovalnih, podpornih, regulativnih do kulturnih. Travniki so tudi biotop ki vzdržuje edinstveno biodiverziteto. V zadnjih 40 letih se je svetovna populacija prostoživečih rastlinskih in živalskih vrst zmanjšala za 60%, v razvitih predelih, kot je npr. EU so med najbolj ogroženimi prav vrste travnikov. Število travniških vrst ptic se je v 40 letih zmanjšalo za 60%, število letečih žuželk v zadnjih 30 letih za 70%, pestrost travniških rastlin se je zmanjšala za do 50%. Glavni razlog ogroženosti je intenzivno upravljanje s travniki.
V Interreg Programu Slovenija – Hrvaška 2021-2027 je zapisano, da so na čezmejnem območju SI-HR travišča med najbolj ogroženimi habitati. Da bi dosegli cilje strategije EU za biotsko raznovrstnost do 2030, je nujno ogrožene ekosisteme primerno varovati in jih v naslednji fazi obnoviti. To je tudi edina pot za dosego trajnostnega razvojnega cilja ZN pod številko 15 »Življenje na kopnem«. Varovanje biodiverzitete na travnikih se navezuje na Strategijo EU za Podonavsko regijo, saj se drugi steber v celoti osredotoča na problematiko varovanja okolja, specifično se s tem ukvarja konkreten ukrep: Ohranjanje biotske raznovrstnosti, pokrajin ter kakovosti zraka in tal. V ospredje prihaja tudi spoznanje, da varovanje ne bo učinkovito, če zavarovanih območij ne bomo povezali z ekološkimi koridorji, ki edini lahko preprečijo genetsko izolacijo in omogočajo migracijo vrst, kar je eden od ključnih poudarkov EU strategije za biotsko raznovrstnost do leta
2030.
V zadnjem poročilu evropski komisiji je Slovenija zapisala, da je varovanje suhih travišč na Natura 2000 območjih v Sloveniji nezadostno, podobno velja za Hrvaško. Celoten projekt smo zato osredotočili na raziskave in varovanje suhih travišč. Naš cilj je spoznati trenutno stanje travniške biodiverzitete na dveh območjih, v Kozjanskem regijskem parku in v parku prirode Žumberak Samoborsko gorje. Parka tvorita obmejno območje s suhimi travniki, čeprav se fizično ne stikata. V raziskave bomo, poleg klasičnih terenskih metod popisovanja, uvedli inovativno, sodobno metodo metabarkodiranja, s katero lahko stanje biodiverzitete ocenimo bistveno bolj kompleksno, saj temelji na bistveno večjem številu taksonomskih enot, kakor če biodiverziteto ocenjujemo s klasičnimi pristopi. S to metodo bomo lahko opisali tudi sezonske spremembe v biodiverziteti in spremembe, ki nastanejo zaradi košnje. Z novo pridobljenimi podatki bomo razvili in na pilotskih površinah tudi preizkusili pionirske režime košnje. S popisi in analizami bomo ugotovili, kateri so ugodni za večje število travniških vrst, ne le za posamezne, kakor se ukrepi izvajajo danes. Pomemben cilj projekta je v obeh državah okrepiti zavedanje o pomenu povezovalnih koridorjev med zavarovanimi območji. Povezanost suhih travnikov na obeh projektnih območjih bomo ugotavljali s pticami in metulji, izdelali pa bomo tudi dokument, ki bo v širši družbi povečal zavedanje o pomenu teh ukrepov, ki jih trenutne ne izvajajo ne v Sloveniji ne na Hrvaškem.
Zelo pomemben del projekta je izobraževanje in promocija o pomenu in ogroženosti suhih travnikov in o novo razvitih rešitvah upravljanja. Na tem področju imamo projektni člani dolgoletne izkušnje, zaposleni v obeh parkih pa tudi dobre povezave z lokalnim prebivalstvom. Organizirali bomo predavanja, delavnice, šolam bomo organizirali naravoslovne dneve in predavanja, na delavnice, kjer bomo predstavljali naše ugotovitve, bomo povabili ljudi iz regionalnih in državnih inštitucij, ki so zadolženi za varstvo narave. Sodelovali bomo na festivalu Kozjanskega jabolka, ki ga letno obišče preko 20.000 ljudi. Povezali se bomo z drugimi zavarovanimi območji, preiskali evropsko literaturo, da z izmenjavo dobrih praks poiščemo res najboljše rešitve za ohranjanja biodiverzitete suhih travnikov.
Read more Description (HR): Projektom CarEx (akronim dolazi od kombinacije riječi na engleskom jeziku “Care for extensive grasslands”) definirat ćemo ključne parametre za upravljanje ugroženim suhim travnjacima na dva prekogranična projektna područja, koja su zaštićena i ujedno Natura 2000 područja: Kozjanski park (u Sloveniji) i Park prirode “Žumberak – Samoborsko gorje” (u Hrvatskoj).
Cilj je razvoj načina upravljanja travnjacima (naglasak na košnji), koji će osigurati povoljno stanje bioraznolikosti i pocijena njihovog učinka. To ćemo postići klasičnim popisivanjem vrsta te pomoću inovativne metode DNA metabarkodiranja. Neke od novih pristupa u upravljanju ćemo prethodno također testirati na terenu. Rezultati će biti predstavljeni lokalnim korisnicima travnjaka, djelatnicima državnih institucija koje se bave zaštitom prirode i općoj javnosti. Važan dio projekta bit će također podizanje svijesti stručne i opće javnosti o važnosti povezivajućih ekoloških koridora među lokalitetima sa sličnim ekosustavima.
Travnjaci, ekosustavi s prevladavajućom zeljastom vegetacijom, nude brojne usluge ekosustava, od opskrbljujućih, podupirućih, regulacijskih do kulturnih. Travnjaci su također stanište koje podržava jedinstvenu bioraznolikost. U posljednjih 40 godina svjetska populacija divljih biljnih i životinjskih vrsta u razvijenim predjelima kao što je EU smanjila se za 60%, a među najugroženijim su upravo travnjačke vrste. Brojnost vrsta travnjačkih ptica u EU kroz 40 godina smanjila se za 60%, brojnost letećih kukaca u posljednjih 30 godina za 70%, raznolikost travnjačkih biljaka smanjila se za 50%. Glavni razlog ugroženosti je intenzivno korištenje travnjaka.
U Programu Interreg Slovenija - Hrvatska 2021 - 2027 navedeno kako su travnjaci među najugroženijim staništima na prekograničnom području SI - HR. Kako bismo postigli ciljeve EU strategije za bioraznolikost do
2030., nužno je ugrožene ekosustave primjereno zaštititi i u sljedećoj fazi ih obnoviti. To je ujedno jedini put za postizanje održivog razvojnog cilja UN-a pod brojem 15 "Život na kopnu". Očuvanje bioraznolikosti travnjaka nadovezuje se na Strategiju EU za dunavsku regiju čiji je drugi stup u cijelosti fokusiran na problematiku zaštite okoliša, a specifično se time bavi konkretna mjera: Očuvanje bioraznolikosti, krajobraza te kvalitete zraka i tla. U prvi plan dolazi spoznaja da zaštita neće biti učinkovita ukoliko zaštićena područja ne budu povezana ekološkim koridorima, koji jedini mogu spriječiti genetičku izolaciju i omogućiti migraciju vrsta, što je jedan od ključnih naglasaka EU strategije za bioraznolikost do
2030. godine.
U posljednjem izvješću Europskoj komisiji Slovenija je iznijela da je očuvanje suhih travnjaka na područjima Natura 2000 u Sloveniji nezadovoljavajuće, a isto vrijedi za Hrvatsku. Čitav projekt smo zato usmjerili na zajednički izazov boljem poznavanju i razumijevanju suhih travnjaka. Naš cilj je utvrditi trenutno stanje bioraznolikosti travnjaka na dva zaštićena područja, u Regionalnom parku Kozjansko i u Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje. Parkovi čine pogranično područje sa suhim travnjacima, iako se fizički ne dotiču. U istraživanje ćemo, pored klasičnih terenskih metoda popisivanja, uvesti novu, suvremenu metodu metabarkodiranja, kojom zapravo stanje bioraznolikosti možemo ocijeniti složenije, jer se temelji na većem broju taksonomskih skupina, za razliku od klasičnog pristupa. Pomoću te metode moći ćemo opisati i sezonske promjene u bioraznolikosti kao i promjene nastale uslijed košnje. Koristeći novoprikupljene podatke razvit ćemo i testirati pionirske režime košnje na pilot plohama. Pomoću popisa i analiza ustanovit ćemo koji su režimi povoljniji za veći broj travnjačkih vrsta, a ne samo za pojedine vrste kao što današnje mjere nalažu. Važan cilj projekta je u obje države ojačati svijest o važnosti povezujućih koridora među zaštićenim područjima. Povezanost suhih travnjaka na oba projektna područja utvrdit ćemo pomoću ptica i leptira, a izradit ćemo i dokument koji će društvenoj i stručnoj javnosti povećati svijest o važnosti povezivanja i ekoloških koridora, što se trenutno ne provodi ni u Sloveniji ni u Hrvatskoj.
Vrlo važan dio projekta je obrazovanje i promocija o važnosti i ugroženosti suhih travnjaka i o novorazvijenim rješenjima za upravljanje. U tom području članovi projektnog tima imaju dugogodišnje iskustvo, a djelatnici oba parka dobru povezanost s lokalnim stanovništvom. Organizirat ćemo predavanja, radionice, u školama dane prirodoslovlja i predavanja, a na radionice na kojima ćemo predstaviti naša postignuća pozvat ćemo zaposlenike regionalnih i državnih ustanova, zaduženih za očuvanje prirode. Sudjelovat ćemo na festivalu Kozjanskega jabolka, koji godišnje posjeti preko 20.000 ljudi. Povezat ćemo se s drugim zaštićenim područjima, istražit ćemo europsku literaturu kako bismo uz razmjenu dobrih praksi pronašli najbolja rješenja za očuvanje bioraznolikosti suhih travnjaka.
Read more Actual Achievements (EN): All content activities are running according to plan!
After initial coordination, all partners in both protected areas started the planned fieldwork of classical biodiversity research. We collected data on birds, butterflies, vegetation and orchids. We also started field sampling for invertebrate research using an innovative DNA metabarcoding method. In the first field season we received a lot of data from all groups, selected methods of field work proved to be good, and we will use them in the second season. With the classical method, we spent 40 field days and explored about 115 hectares of land, which is slightly more than the planned 100 hectares for classical research. To determine biodiversity with the new method, we selected 9 grasslands, early, late and intensively cut, where we sampled 4 days and collected 18 samples. We regularly performed all project management obligations, had an introductory and first regular meeting and assigned selected people to functions important for project management. With the planned communication tools, we have effectively raised people’s awareness of the biodiversity of dry grasslands and its importance. We held workshops for children, participated in summer camps, prepared popular articles, gave interviews on radio and television, regularly informed through social networks, organized photo collection for the competition, prepared a bilingual leaflet about dry lawns for printing, made informative-promotional roll-up posters and mandatory A3 posters, printed promotional T-shirts and USB keys. At the same time, we have prepared materials for communication events that we will realize in the coming periods.
In the first period, based on our own experience and literature, we developed a protocol for invertebrate sampling, which is also suitable for the DNA metabarcoding method. Since the intention was to make the document publicly available, it consists of two parts. The first, more popular part of the protocol is intended for lay people, while the second, more professional/scientific part is intended for professionals dealing with issues. In the protocol, we specified all the parameters that allow the collected data to be as comparable as possible, regardless of who sampled and on which lawn. The protocol is bilingual, presented on 33 pages and available on the website of the National Institute of Biology and the Croatian Natural History Museum: https://www.nib.si/projektinib?view=project&id=486 and https:/ /www.hpm.hr/EU_projects.
We have completed the first season of testing different mowing methods in 8 pilot areas in both protected areas. With the sampling protocol developed in WP2, we coordinated a unique method of collecting and storing samples so that the results are comparable between areas. We mowed (also with the help of external contractors) four surfaces in two different periods and sampled invertebrates on all surfaces in two different periods. According to the protocol's instructions, the samples are stored in cold stores, where they are waiting for laboratory analysis, for which in the second term we must first make a protocol.
We have also started fieldwork on WP4, where activities focus on the issue of connectivity between areas and the identification of eco-corridors that enable this connectivity. We have collected data for both species selected in the project. We spent 15 field days on the russian reef, caught and equipped 40 birds with metal and colored rings, which allow us to identify the bird individually even from a distance. In the following years, we will monitor where these birds are located and thus determine the connectivity of individual areas. Since less data is available for the marsh rose butterfly than for the shrimp, the first step was to investigate the distribution and abundance of the species in order to determine its ranges, which we did in the first period. Based on these foundations, we will conduct field research next season to determine the association of individual subpopulations. We collected butterfly data over 5 field days. Preliminary results show that in the Kozjansko Park area it is too small to implement the capture-recapture method next season, so we will look for it in 2025 on other potentially suitable grasslands. On the Croatian side, the species was more common.
The autumn-winter season, which coincides with the second period of the project, is not planned for larger field work in the field of biodiversity research, but for the consolidation and analysis of collected biodiversity data and for preparation for the next season (selection of new areas for censuses) and laboratory work. In the second period, we processed the biodiversity data collected in the first period and prepared a proposal for lists in the third period. We processed data on birds, butterflies, flora and vegetation in both protected areas. For greater transparency, we published all processed data in an interim report, about which we informed the staff of both protected areas. In the second period, we had little fieldwork: Namely, the last sampling of invertebrates on the meadows on the Slovenian and Croatian sides was carried out in October.
In the second period, we carried out communication and educational activities more explicitly. We held eight lectures, six workshops, one television and one radio recording, and we had over 50 posts on social networks. We participated with our stand at the Festival of goat apples, where we presented the project and its goals to the people. We printed a leaflet on dry mountain grasslands and the CarEx project (designed in the first period), which we shared at various events, including lectures. If we run out of copies, we'll start reprinting. At all events we set up roll-ups, which we printed in the first period. We have published 5 popular articles in print and/or electronic media. In addition to illustrations, we have prepared all the materials for the lawn picture book, and we have also started preparing a brochure for recognizing orchids for park visitors.
We finished collecting photos for the photo competition and started evaluating the works. The best photographs were printed and presented at the exhibition in Slano Dol near Samobor. After the exhibition is finished, he travels to other locations. We have prepared and launched a call for the second photo contest. We invited three cinematographers to produce the project film and chose the most suitable one, so in the next period we will start shooting and shaping the film material.
All partners successfully submitted their activity reports in the first period and the lead partner also successfully submitted a joint report.
Read more Actual Achievements (SL): Vse vsebinske aktivnosti potekajo po načrtu!
Po začetnih usklajevanjih smo vsi partnerji v obeh zavarovanih območjih, začeli s predvidenim terenskim delom klasičnega raziskovanja biodiverzitete. Zbirali smo podatke o pticah, metuljih, vegetaciji in orhidejah. Začeli smo s terenskim zbiranjem vzorcev tudi za raziskovanja nevretenčarjev po inovativni metodi DNA metabarkodiranja. V prvi sezoni terena smo pri vseh skupinah pridobili veliko podatkov, izbrane metode terenskega dela so se izkazale kot dobre, uporabljali jih bomo tudi v drugi sezoni. Po klasični metodi smo naredili 40 terenskih dni in raziskali okoli 115ha površin, kar nekoliko presega načrtovanih 100ha za klasične popise. Za ugotavljanje biodiverzitete po novi metodi smo izbrali 9 travnikov, zgodaj, pozno košene in intenzivne, na katerih smo vzorčili 4 dni in zbrali 18 vzorcev. Redno smo opravljali vse obveznosti upravljanja projekta, imeli kick-off in prvi redni sestanek, izbranim ljudem smo določili funkcije, ki so pomembne za upravljanje s projektom. Učinkovito smo, z načrtovanimi komunikacijskimi orodji, osveščali ljudi o biodiverziteti suhih travnikov in njenem pomenu. Imeli smo delavnice za otroke, sodelovali smo na poletnih taborih, pripravljali poljudne članke, na radiju in TV smo imeli intervjuje, redno smo obveščali preko družabnih omrežij, organizirali smo zbiranje fotografij za natečaj, pripravili za tisk dvojezično zloženko o suhih travnikih, izdelali smo informativno-promocijske roll-up plakate in obvezne A3 plakate, natisnili promocijske majice in USB ključe. Hkrati smo si pripravljali materiale za komunikacijske dogodke, ki jih bomo izvajali v naslednjih obdobjih.
V prvem obdobju smo na podlagi lastnih izkušenj in literature izdelali protokol za vzorčenje nevretenčarjev, ki je primeren tudi za metodo DNA metabarkodiranja. Ker je bil namen narediti javno dostopen dokument je sestavljen iz dveh delov. Prvi, bolj poljudni del protokola je namenjen laikom, drugi, bolj strokovno / znanstveni del je namenjen strokovnjakom, ki se s problematiko ukvarjajo. V protokolu smo določili vse parametre, ki omogočajo, da so nabrani podatki med sabo maksimalno primerljivi, ne glede na to, kdo in na katerem travniku bo vzorčil. Protokol je dvojezičen, predstavljen je na 33 straneh in je dostopen na spletni strani Nacionalnega inštituta za biologijo in Hrvatskega prirodoslovnega muzeja: https://www.nib.si/projektinib?view=project&id=486 in https://www.hpm.hr/hr/EU_projekti
Opravili smo prvo sezono testiranja različnih praks košnje, ki jo izvajamo na 8 pilotnih površinah v obeh zavarovanih območjih. S protokolom za vzorčenje, ki smo ga razvili v WP2 smo med sabo uskladili enotno metodo pobiranja in shranjevanja vzorcev, tako da bodo rezultati med površinami primerljivi. Opravili smo (tudi s pomočjo zunanjih izvajalcev) košnje na štirih površinah, v dveh različnih obdobjih in na vseh površinah vzorčili nevretenčarje v dveh različnih obdobjih. Vzorce smo po navodilih protokola shranili v hladilnikih, kjer čakajo na laboratorijsko analizo, za katero moramo v drugem obdobju najprej narediti protokol.
S tereni smo začeli tudi na WP4, pri katerem so aktivnosti osredotočene na problematiko povezanosti območij in določanja eko-koridorjev, ki to povezanost omogočajo. Podatke smo zbirali za obe vrsti, ki smo ju izbrali v projektu. Za rjave srakoperje smo naredili 15 terenskih dni, ujeli in s kovinskim ter barvnimi obročki, s katerimi lahko ptico prepoznamo individualno tudi na daljavo, smo opremili 40 ptic. V naslednjih letih bomo spremljali, kje se te ptice nahajajo in s tem ugotavljali povezanost posameznih območij. Ker je za metulja travniški postavnež na voljo manj podatkov kakor za srakoperja, je bil prvi korak raziskati razširjenost in številčnost vrste, da bomo lahko določili območja, kar smo naredili v prvem obdobju. Na teh temeljih bomo potem naslednjo sezono naredili terene za ugotavljanje povezanosti posameznih subpopulacij. Podatke o metulju smo zbirali 5 terenskih dni. Preliminarni rezultati kažejo, da je na območju Kozjanskega parka premalo številčen za izvajanje capture-recapture metode v naslednji sezoni, zato ga bomo v letu 2025 tu iskali še na drugih potencialno primernih travnikih. Na Hrvaški strani je bila vrsta bolj pogosta.
Jesensko-zimska sezona, ki sovpada z drugim obdobjem projekta, ni predvidena za večja terenska dela na področju raziskav biodiverzitete, bolj za konsolidacijo in analizo zbranih podatkov o biodiverziteti, za pripravo na naslednjo sezono (izbor novih območij za popise) in za laboratorijska dela. V drugem obdobju smo tako obdelali podatke o biodiverziteti zbrane v prvem obdobju in pripravili predlog za popise v tretjem obdobju. Obdelali smo podatke o pticah, metuljih in flori ter vegetaciji v obeh zvarovanih območjih. Zaradi večje preglednosti smo vse obdelane podatke objavili v vmesnem poročilu. Z njim smo seznanili osebje obeh zavarovanih območij. Nekaj malega smo imeli v drugem obdobju tudi terena, namreč zadnje vzorčenje nevretenčarjev na travnikih, ki smo ga na SI in HR strani naredili v oktobru.
Toliko več je bilo v drugem obdobju komunikacijskih dejavnosti. Imeli smo osem predavanj, šest delavnic, eno snemanje za televizijo in eno snemanje za radijo, imeli smo preko 50 objav na družbenih omrežjih. S svojo stojnico smo sodelovali na prazniku Kozjanskega jabolka, kjer smo ljudem predstavljali projekt in njegove cilje. Natisnili smo zloženko o travnikih in projektu CarEx (oblikovana je bila že v prvem obdobju), ki smo jo delili na različnih prireditvah, tudi na predavanjih. Če bo izvodov zmanjkalo, bomo šli v ponatis. Na vseh prireditvah smo postavili roll-upe, ki smo jih natisnili v prvem obdobju. Objavili smo 5 poljudnih člankov v tiskanih in / ali elektronskih medijih. Razen ilustracij, smo pripravili vse materiale za slikanico o travnikih, za obiskovalce parkov smo začeli pripravljati brošuro za določanje orhidej.
Zaključili smo z zbiranjem fotografij za fotonatečaj in speljali ocenjevanje del. Najboljše fotografije smo natisnili in jih predstavili na razstavi v Slanem Dolu – pri Samoboru. Po zaključku razstave na tej lokaciji bo razstava potovala še na druge. Pripravili in objavili smo razpis za drugi fotonatečaj. Za izdelavo projektnega filma smo pozvali tri snemalce in izbrali najbolj ugodnega, tako da bomo v naslednjem obdobju že začeli tudi s snemanjem in oblikovanjem filmskega materiala.
Vsi partnerji smo uspešno oddali vsak svoje poročilo o delu v prvem obdobju, vodilni partner je uspešno oddal tudi skupno poročilo.
V drugem paketu smo razvijali inovativno laboratorijsko metodo za določanje nevretenčarjev po metodi DNA metabarkodiranja. Že v prvem obdobju smo razvili protokol za vzorčenje, V drugi smo izdelali še protokol za laboratorijsko analizo teh vzorcev. Vzporedno z razvojem protokola smo že obdelali del vzorcev nabranih v prvem obdobju. Ob koncu projekta bomo imeli izdelan celosten pristop za ugotavljanje biodiverzitete nevretenčarjev na travnikih, ki ga bomo predstavili tudi drugim raziskovalcem.
V praksi bomo celosten pristop za določanje nevretenčarjev na travnikih uporabili v tretjem delovnem paketu, kjer razvijamo prakse upravljanja s travniki (predvsem košnje), ki bi imele manjši negativen učinek na biodiverziteto. To izvajamo na osmih testnih travniških površinah, na katerih nadzorujemo dan košnje in hkrati z metodami, ki smo jih razvili v protokolih iz drugega delovnega paketa ugotavljamo, učinke košnje na nevretenčarje. Večino vzorcev iz prve sezone smo nabrali že v prvem obdobju, eno vzorčenje, na koncu sezone, smo imeli še v drugem obdobju. Večja teža aktivnosti v drugem obdobju je bila na razvoju analitskih metod. Konkretne predloge za naravi bolj prijazno upravljanje s travniki bomo lahko podali šele ob koncu projekta, ko bomo vzorčili še drugo sezono in vse vzorce tudi obdelali.
V četrtem delovnem paketu se ukvarjamo s povezljivostjo posameznih območij. Terensko to ugotavljamo ne eni vrste ptice (rjavi srakoper) in eni vrsti metulja (travniški postavnež). V drugem obdobju terenskih aktivnosti ni bilo, ker ptica v tem času prezimuje v Afriki, metulj pa ni v aktivni fazi in ga je praktično nemogoče detektirati. Zato smo v drugem obdobju za ptico le zbrali in uredili podatke, ter jih vnesi v nacionalno bazo, kjer se zbirajo podatki o obročkanih pticah. S temi podatki bomo naslednjo sezono tudi ugotavljali, kako so povezani osebki med posameznimi območji.
Na osnovi podatkov o travniškem postavnežu, dobljenih v prvem obdobju, smo odločili, da bomo naslednjo sezono na območju Kozjanskega, kjer smo ugotovili, da je vrsta zelo redka, namesto metode »capture re-capture« z nadaljnjimi raziskavami raje iskali nova območja, kjer je vrsta prisotna. Informacija bo zelo pomembna za upravljalce v Kozjanskem parku, saj bodo s tem vedeli kam morajo usmeriti aktivnosti za varovanje te ogrožene vrste. Na območju Žumberaka, kjer smo ugotovili, da je vrsta pogosta, bomo izvedli raziskavo »capture re-capture«, s katero bomo lahko ocenili velikost in povezanost populacije.
Vse aktivnosti so potekale po načrtu!
Read more Actual Achievements (HR): Sve sadržajne aktivnosti teku prema planu!
Nakon početne koordinacije, svi partneri u oba zaštićena područja započeli su planirani terenski rad klasičnih istraživanja bioraznolikosti. Prikupili smo podatke o pticama, leptirima, vegetaciji i orhidejama. Također smo započeli terensko prikupljanje uzoraka za istraživanje beskralježnjaka koristeći inovativnu metodu DNA metabarkodiranja. U prvoj terenskoj sezoni dobili smo dosta podataka iz svih skupina, odabrane metode terenskog rada pokazale su se dobrima, a koristit ćemo ih iu drugoj sezoni. Klasičnom metodom proveli smo 40 terenskih dana i istražili oko 115 ha zemljišta, što je nešto više od planiranih 100 ha za klasična istraživanja. Za određivanje bioraznolikosti novom metodom odabrali smo 9 travnjaka, rano, kasno i intenzivno košenih, gdje smo uzorkovali 4 dana i prikupili 18 uzoraka. Redovito smo izvršavali sve obveze vezane uz upravljanje projektima, imali uvodni i prvi redoviti sastanak te rasporedili odabrane ljude na funkcije važne za upravljanje projektima. Planiranim komunikacijskim alatima učinkovito smo podigli svijest ljudi o bioraznolikosti suhih travnjaka i njezinoj važnosti. Održavali smo radionice za djecu, sudjelovali u ljetnim kampovima, pripremali popularne članke, davali intervjue na radiju i televiziji, redovito informirali putem društvenih mreža, organizirali prikupljanje fotografija za natječaj, pripremili dvojezični letak o suhim travnjacima za tisak, izradili smo informativno-promotivni roll-up plakati i obavezni A3 plakati, tiskane promotivne majice i USB ključevi. Istovremeno smo pripremali materijale za komunikacijska događanja koja ćemo realizirati u narednim razdobljima.
U prvom smo razdoblju, na temelju vlastitog iskustva i literature, razvili protokol za uzorkovanje beskralješnjaka, koji je prikladan i za metodu DNA metabarkodiranja. Budući da je namjera bila dokument učiniti javno dostupnim, sastoji se od dva dijela. Prvi, popularniji dio protokola namijenjen je laicima, dok je drugi, više stručno/znanstveni dio namijenjen stručnjacima koji se bave problematikom. U protokolu smo specificirali sve parametre koji omogućuju da prikupljeni podaci budu maksimalno usporedivi, neovisno o tome tko uzorkuje i na kojem travnjaku. Protokol je dvojezičan, prezentiran na 33 stranice i dostupan na mrežnim stranicama Nacionalnog instituta za biologiju i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja: https://www.nib.si/projektinib?view=project&id=486 i https:/ /www.hpm.hr/EU_projects
Završila je prva sezona testiranja različitih načina košnje koju provodimo na 8 pilot područja u oba zaštićena područja. S protokolom uzorkovanja razvijenim u WP2, koordinirali smo jedinstvenu metodu prikupljanja i pohranjivanja uzoraka tako da rezultati budu usporedivi između područja. Pokosili smo (također uz pomoć vanjskih izvođača) četiri površine u dva različita razdoblja i uzorkovali beskralješnjake na svim površinama u dva različita razdoblja. Prema uputama protokola, uzorci su pohranjeni u hladnjače, gdje čekaju laboratorijsku analizu, za koju u drugom terminu prvo moramo izraditi protokol.
Također smo započeli terenski rad na WP4, gdje su aktivnosti usmjerene na pitanje povezanosti između područja i identifikaciju eko-koridora koji omogućuju tu povezanost. Prikupili smo podatke za obje vrste odabrane u projektu. Proveli smo 15 terenskih dana na rusom svračku, uhvatili i opremili 40 ptica metalnim i obojenim prstenovima, koji nam omogućuju identifikaciju ptice pojedinačno čak i iz daljine. Sljedećih godina pratit ćemo gdje se ove ptice nalaze i na taj način utvrditi povezanost pojedinih područja. Budući da je za leptira močvarna riđa dostupno manje podataka nego za svračka, prvi korak je bio istražiti rasprostranjenost i brojnost vrste kako bi se odredili njezini areali, što smo i učinili u prvom razdoblju. Na temelju tih temelja, sljedeće ćemo sezone provesti terenska istraživanja kako bismo utvrdili povezanost pojedinih subpopulacija. Podatke o leptiru prikupljali smo tijekom 5 terenskih dana. Preliminarni rezultati pokazuju da ga je na području Kozjanskog parka premalo za provedbu metode capture-recapture sljedeće sezone, pa ćemo ga 2025. tražiti na drugim potencijalno pogodnim travnjacima. Na hrvatskoj strani vrsta je bila češća.
Jesensko-zimska sezona, koja se poklapa s drugim razdobljem projekta, nije planirana za veći terenski rad u području istraživanja bioraznolikosti, već za konsolidaciju i analizu prikupljenih podataka o bioraznolikosti te za pripremu za sljedeću sezonu (odabir novih područja za popise) i laboratorijski rad. U drugom razdoblju obradili smo podatke o bioraznolikosti prikupljene u prvom razdoblju i pripremili prijedlog za popise u trećem razdoblju. Obradili smo podatke o pticama, leptirima te flori i vegetaciji u oba zaštićena područja. Radi veće transparentnosti, sve obrađene podatke objavili smo u privremenom izvješću, o čemu smo informirali osoblje oba zaštićena područja. U drugom razdoblju imali smo malo terenskog rada: Naime, posljednje uzorkovanje beskralježnjaka na livadama na slovenskoj i hrvatskoj strani obavili smo u listopadu.
U drugom razdoblju smo izrazitije provodili komunikacijske i edukativne aktivnosti. Održali smo osam predavanja, šest radionica, jedno televizijsko i jedno radijsko snimanje te smo imali preko 50 objava na društvenim mrežama. Sudjelovali smo sa svojim štandom na Festivalu kozjanskih jabuka, gdje smo ljudima predstavili projekt i njegove ciljeve. Tiskali smo letak o suhim brdskim travnjacima i projektu CarEx (osmišljen je u prvom razdoblju), koji smo dijelili na raznim događanjima, uključujući predavanja. Ako ponestane primjeraka, krenut ćemo s ponovnim tiskom. Na svim događajima smo postavili roll-upove, koje smo tiskali u prvom razdoblju. Objavili smo 5 popularnih članaka u tiskanim i/ili elektroničkim medijima. Osim ilustracija, pripremili smo sve materijale za slikovnicu o travnjacima, a započeli smo i s pripremom brošure za prepoznavanje orhideja za posjetitelje parkova.
Završili smo s prikupljanjem fotografija za foto-natječaj i počeli ocjenjivati radove. Najbolje fotografije smo otisnuli i predstavili na izložbi u Slanom Dolu pored Samobora. Nakon što je izložba završila, putuje na druge lokacije. Pripremili smo i objavili poziv za drugi foto-natječaj. Pozvali smo tri snimatelja za produkciju projektnog filma i odabrali najprikladnijeg, tako da ćemo u sljedećem razdoblju započeti sa snimanjem i oblikovanjem filmskog materijala.
Svi partneri su uspješno podnijeli svoja izvješća o radu u prvom razdoblju, a glavni partner je također uspješno podnio zajedničko izvješće.
U drugom paketu razvili smo inovativnu laboratorijsko metodu za identifikaciju beskralježnjaka korištenjem DNA metabarkodiranja. Već u prvom razdoblju razvili smo protokol uzorkovanja. U drugom smo izradili protokol za laboratorijsku analizu prikupljenih uzoraka. Paralelno s razvojem protokola, već smo obradili neke od uzoraka prikupljenih u prvom razdoblju. Na kraju projekta, razvit ćemo cjelovit pristup za određivanje bioraznolikosti beskralježnjaka na travnjacima, koji ćemo predstaviti i drugim istraživačima.
U praksi ćemo koristiti cjelovit pristup određivanju beskralježnjaka na travnjacima i to u trećem radnom paketu, gdje razvijamo prakse upravljanja travnjacima (uglavnom putem košnja) koje bi imale manji negativan utjecaj na bioraznolikost. To provodimo na osam pokusnih travnjačkih ploha, gdje kontroliramo vrijeme košnje i istovremeno utvrđujemo učinke košnje na beskralježnjake, koristeći metode razvijene u protokolima iz drugog radnog paketa. Većina uzoraka iz prve sezone prikupljena je u prvom razdoblju, a jedno uzorkovanje na kraju sezone, provedeno je u drugom razdoblju. Veći naglasak aktivnosti u drugom razdoblju bio je na razvoju analitičkih metoda. Konkretne prijedloge za ekološki prihvatljivo upravljanje travnjacima moći ćemo dati tek na kraju projekta, kada završimo sa uzorkovanjem u drugoj sezoni i obradimo sve uzorke.
U četvrtom radnom paketu bavimo se ekološkim povezivanjem pojedinih područja uz pomoć praćenja odabranih vrsta: ptice (rusi svračak) i leptira (močvarna riđa). Tijekom drugog razdoblja nije bilo terenskih aktivnosti jer spomenuta vrsta ptice tada zimuje u Africi, a leptir nije u aktivnoj fazi i praktički ga je nemoguće uočiti i pratiti. Stoga smo u drugom razdoblju samo prikupili i uredili podatke za rusog svračka te ih unijeli u nacionalnu bazu podataka. Sljedeće sezone ćemo također koristiti ove podatke kako bismo utvrdili kako su se pojedine jedinke kretale između pojedinih područja.
Na temelju podataka o močvarnoj riđi dobivenih u prvom razdoblju, odlučili smo da ćemo sljedeće sezone na području Kozjanskog parka, gdje smo utvrdili da je vrsta vrlo rijetka, u daljnjim istraživanjima radije tražiti nova područja gdje je vrsta prisutna, umjesto primjene metode "capture re-capture". Informacije će biti vrlo važne za upravljače Kozjanskog parka, jer će im pomoći da znaju gdje trebaju usmjeriti svoje aktivnosti kako bi zaštitili ovu ugroženu vrstu. Na području Žumberka, gdje smo utvrdili da je vrsta česta, provest ćemo studiju "capture re-capture", koja će nam omogućiti procjenu veličine i povezanosti populacije.
Sve aktivnosti provedene su po planu!
Read more Project outputs:
Utvrđivanje biološke raznolikosti zaštićenih područja - klasične i metode DNA metabarkodiranja i izrada popisnih protokola(HR)
Ugotavljanje biodiverzitete zavarovanih območij - klasična in DNA metabarkoding metoda in razvoj popisnih protokolov(SL)
Foto natječaj i izložba fotografskih radova(HR)
Foto natečaj in razstava fotografskih del(SL)
Razvoj pilot mjere - protokola uzorkovanja beskralješnjaka(HR)
Izdelava pilotnega ukrepa / protokola za vzorčenje nevretenčarjev
(SL)
Protokol za primerljivo laboratorijsko analizo DNA metabarkodiranja (dosežek 2.2)(SL)
Protokol za usporedivu laboratorijsku analizu DNA metabarkodiranja (HR)
Strategija upravljanje travnjacima(HR)
Strategija upravljanja s travniki(SL)
Savjetovanje o dobrim praksama gospodarenja travnjacima(HR)
Posvet o dobrih praksah upravljanja s travniki(SL)
Testiranje novih praks s pilotnimi ukrepi(SL)
Testiranje novih praksi s pilot mjerama(HR)
Strategija vključevanja eko-koridorjev v omrežje zavarovanih območij(SL)
Strategija uključivanja eko-koridora u mrežu zaštićenih područja(HR)
